Razvoj karcinoma osim o životnim navikama, genetskoj predispoziciju i nekim drugim čimbenicima, ovisi i o dobi.
Prema nekim istraživanjima, čak 89 od 100 ljudi oboljelih od raka ima 50 godina i više, dok je po drugim istraživanjima čak 60 % oboljelih u dobi od 65 godina i više. Zašto je to tako?
Čovjekovo se tijelo mijenja s godinama na mnogo uočljivih načina. U većine ljudi, udio masnog tkiva raste više od 30% tijekom godina. Raspodjela masnog tkiva se također mijenja: manje je potkožnog masnog tkiva, a više masnog tkiva. Koža postaje tanja, naborana i krhkija, a oblik trupa se mijenja.
Nije iznenađujuće da i mnoge unutrašnje funkcije slabe. Ove funkcije općenito dosežu svoj maksimum prije 30. godine života, a zatim postupno, ali neprestano dolazi do njihovog slabljenja. Čak i s ovim slabljenjem većina funkcija je odgovarajuća tijekom života jer većina organa ima znatno veći funkcionalni kapacitet nego što je tijelu potrebno (funkcionalna rezerva). Bolesti su češće nego starenje razlog gubitka funkcija u starijoj dobi. Znači, smanjenje funkcija čini starije ljude podložnijim štetnim utjecajima lijekova, promjenama u okolini, toksinima (otrovima) i bolestima.
Također smanjenje funkcije mnogih organa ima mali utjecaj na način života, dok smanjenje funkcije pojedinog organa može značajno utjecati na zdravlje i blagostanje.
Ostali dobni čimbenici koji mogu igrati ulogu u povećanju šansi za oboljenja od raka u starijoj dobi uključuju dugoročne učinke poput kroničnih upala i promjene u DNK koje su povoljne za razvoj raka, a uzrokovane su slobodnim radikalima. Također, uzrok tomu su i manje učinkoviti mehanizmi popravljanja oštećenog DNK i generalno slabljenje imunološkog sustava s godinama, zbog čega je on automatski manje učinkovit u otkrivanju stanica raka i napadu na njih. Naravno, to ne znači da će starenje nužno uzrokovati karcinom.
Kako se točno starenje i rak isprepliću još se uvijek istražuje i postoje različita istraživanja koja ovu tezu potvrđuju i opovrgavaju. Važno je naglasiti da znanstvenici ističu da upravljanje kroničnim stanjima i promjena načina života u srednjoj dobi mogu značajno umanjiti rizik od razvoja raka u starijoj dobi. Te promjene životnih navika uključuju povećanje tjelesne aktivnosti, provođenje manje vremena sjedeći, dobar i regularan san, uravnotežena i zdrava prehrana, umjereno uzimanje alkohola i naravno, odvikavanje od pušenja koje je jedna od najvećih ugroza za zdravlje.
