Ciljana terapija ili „pametni lijekovi“
Ciljana terapija (targetirana terapija) ili terapija tzv. „pametnim lijekovima“ vrsta je liječenja koja se primjenjuje kod bolesnika s rakom pluća nemalih stanica tek nešto više od desetljeća. Najbitnija karakteristika ove vrste terapije je selektivnost prema određenim tumorskim stanicama po čemu je ova skupina lijekova i dobila ime.
Ciljana terapija ima antitumorski učinak kod onih (pod)vrsta tumora koji na/u svojim stanicama imaju specifična obilježja (najčešće na membranama) koja uvjetuju tumorska obilježja stanica. Stoga se „pametni lijekovi“ najčešće vežu na promijenjene dijelove te biomembrane. Oniodređenim mehanizmima zaustavljaju rast i diobu tumorskih stanica.U kliničkoj praksi se taj učinak vidi kao smanjivanje i/ili nestanak tumora.
Ove vrste terapija se u svakodnevnoj kliničkoj praksiprimjenjuju kod raka pluća ne-malih stanica koji imaju pozitivne mutacije receptora za epidermalni čimbenik rasta (EGFR) ili promjene ALK ili ROS1. Sve je više novih obilježja koje je moguće otkriti novim dijagnostičkim metodama, a na koje neke nove molekule imaju antitumorski učinak.
Problem liječenja ciljanom terapijom jest činjenica da nakon određenog perioda liječenja (više mjeseci ili više godina) dolazi do razvoja rezistencije i ponovnog rasta tumora. Tada je potrebno promijeniti vrstu liječenja, bilo novom ciljanom terapijom ili nekom drugom dostupnom i učinkovitom opcijom. Kao svaka vrsta specifičnog onkološkog liječenja i ova terapija, iako se uglavnom odlično podnosi, može uzrokovati i moguće neželjene nuspojave. One se uglavnom vrlo jednostavno mogu kontrolirati, ali ih je važno prepoznati i na vrijeme liječiti.
