Što je rak pluća?
Rak je zloćudna bolest koja je posljedica nastanka abnormalnosti osnovne jedinica života u ljudskom tijelu – stanice. Zdravo tijelo kontinuirano održava sustave provjera i ravnoteže rasta stanica, tako da se stanice dijele samo kada je to potrebno. Poremećaj sustava provjera i ravnoteže rasta stanica rezultira nekontroliranim dijeljenjem ili proliferacijom stanica koje s vremenom stvore masu koja se zove tumor.
Tumori mogu biti dobroćudni (benigni) ili zloćudni (maligni). Kada se govori o “raku”, misli se na zloćudne (maligne) tumore. Benigni (dobroćudni) tumori se najčešće mogu kirurški ukloniti i ne šire se na druge udaljene dijelove tijela. Za razliku od njih maligni tumori rastu agresivno te napadaju druga tkiva u tijelu, ulaze u krvotok i/ili limfni sustav i zatim na drugim mjestima u tijelu stvaraju nove tumore. Ovaj proces širenja naziva se metastaziranje ili presađivanje tumora (nastaju presadnice ili metastaze).
Rak pluća može nastati u bilo kojem dijelu pluća, ali 90% -95% karcinoma pluća nastaje iz epitelnih stanica, stanica sluznice većih i manjih dišnih putova (bronhija i bronhiola), te se iz tog razloga rak pluća naziva i rak bronha.
Rak pluća ima tendenciju širenja ili metastaziranja rano nakon formiranja, što ga čini vrlo opasnim po život i jedan je od oblika raka koje je najteže liječiti. Mjesta najčešćih metastaza su nadbubrežne žlijezde, jetra, mozak i kosti, ali to može biti i bilo koji drugi dio tijela.
Pluća su vrlo često i mjesto metastaziranja malignih tumora iz drugih dijelova tijela. Metastaze su najčešće sastavljene od iste vrste stanica kao i originalni (primarni) tumori. Na primjer, ako se rak prostate širi putem krvi u pluća, to je metastatski rak prostate u pluća, a ne rak pluća.
Glavna funkcija pluća je izmjena plinova između zraka koji udišemo i krvi. Kroz pluća udahnuti kisik iz zraka ulazi u krvotok , a ugljični dioksid se uklanja iz krvi. Desno plućno krilo ima tri režnja, dok je lijevo plućno krilo sastavljeno od dva režnja te male strukture koja se zove lingula, a koja je ekvivalent srednjem režnju na desnoj strani. Glavni put ulaska zraka u pluća su bronhi koji proizlaze iz dušnika. Bronhi se granaju u sve manje dišne putove, bronhiole, koji završavaju sitnim mjehurićima poznatim kao alveole. Alveole su mjesto gdje se odvija izmjena plinova. Pluća i unutarnja strana prsnog koša su prekriveni tankim slojem tkiva koji se zove poplućnica ili pleura.
Zloćudni tumor može nastati i iz pleure, ta se vrsta tumora zove mezoteliom i agresivna je vrsta tumora koji se teško liječi. Rijetko maligni tumori u prsnom košu mogu nastati i iz potpornih tkiva ili krvnih žila.
Tipovi raka pluća
Rak pluća, također poznat kao rak bronha, dijeli se u dvije temeljne skupine: rak pluća malih stanica (SCLC – small cell lung cancers) i rak pluća ne-malih stanica (NSCLC – non-small cell lung cancers ). Ova klasifikacija se temelji na mikroskopskom izgledu tumorskih stanica. Ove dvije vrste raka rastu i šire se na različite načine i osjetljive su na različite vrste liječenja, tako da je razlikovanje ove dvije vrste jako važno.
Rak pluća malih stanica (SCLC) ili mikrocelularni rak čini oko 20% slučajeva raka pluća te je najagresivniji i najbrže rastući od svih karcinoma pluća. Ovaj tip raka pluća je izrazito snažno povezan s pušenjem cigareta te se samo 1% ovih tumora javlja u nepušača. SCLC metastazira brzo na mnoge organe i tkiva u tijelu, a najčešće se otkrije nakon što su već proširio.
Rak pluća ne-malih stanica (NSCLC) je najčešći tip i čini oko 80% svih karcinoma pluća. NSCLC mogu se podijeliti u tri glavna tipa, a podjela se temelji na vrsti tumorskih stanica:
Adenokarcinomi su najčešća podvrsta NSCLC. Iako su i adenokarcinomi povezani s pušenjem, kao i ostali oblici raka pluća, ovaj tip se javlja i kod nepušača. Većina adenokarcinoma nastaje u perifernim područjima pluća.
Karcinomi pločastih stanica nekada su bili češći od adenokarcinoma, a trenutno čine oko 30% NSCLC. Karcinomi pločastih stanica nastaju najčešće u središnjim dijelovima pluća, odnosno bronhima.
Karcinomi velika stanica su rjeđi podtip NSCLC. Moguće su i mješavine različitih vrsta stanica NSCLC.
I neke druge vrste tumora mogu nastati u plućima, ali puno rjeđe i zajedno čine samo 5-10 % od svih slučajeva zloćudnih bolesti pluća:
Karcinoidi čine do 5% slučajeva raka pluća. Ovi tumori su obično mali (3-4 cm ili manje) u trenutku postavljanja dijagnoze i javljaju se češće u mlađih ljudi. Nisu povezani s pušenjem. Mogu metastazirati, a mali postotak tih tumora izlučuje supstance slične hormonima koje mogu uzrokovati simptome povezane s hormonom koji se proizvodi. Karcinoidi općenito rastu i šire se sporije nego rak bronha, i većina ih se otkrije dovoljno rano da se mogu kirurški resecirati u cijelosti.
Rak potpornih tkiva u plućima, kao što su glatki mišići, krvne žile, ili stanice i tkiva imunološkog sustava rijetko se javljaju u plućima.
Kao što je spomenuto ranije, metastatski karcinomi iz drugih primarnih tumora u tijelu često se mogu naći u plućima. Tumori s bilo kojeg mjesta u tijelu mogu se proširiti do pluća ili kroz krvotok, kroz limfni sustav, ili direktno iz obližnjih organa. Metastatski tumori se najčešće javljaju u obliku više okruglastih tumora češće smještenih u perifernim dijelovima plućnih krila.
