DRUŠTVENE MREŽE:

Lažni mitovi o raku

O temi raka postoje mnogi mitovi

Rak je pošast suvremene dobi – svake godine više od 12 milijuna ljudi u svijetu sazna da boluje od raka. Razni izvori, provjereni i neprovjereni, dobronamjerni i zlonamjerni, svakodnevno nas obasipaju mnoštvom informacija. Tako često nastaju mitovi koje uzimamo „zdravo za gotovo“ i prihvaćamo bez provjere točnosti. O temi raka postoje mnogi mitovi kao što su povezanost pojave raka sa zračenjem mobilnih telefona, korištenjem plastičnih boca, umjetnih sladila i GMO hrane, a velika većina ih nema znanstveno uporište.

Do sada ne postoje istraživanja koja su dokazala da mobilni uređaji uzrokuju rak. Radiovalovi koje emitiraju mobilni uređaji nemaju dovoljnu snagu kojom bi mogle oštetiti ljudski DNK-a. Često se uz mobilne uređaje veže i pitanje štetnosti 4G i 5G mobilnih mreža. One koriste više frekvencije, ali i dalje nemaju dovoljnu snagu da bi bile štetne. Međutim, radi se o relativno novim pojavama s kojim nemamo dugoročnog iskustva pa se ne može isključiti mogućnost otkrivanja nekih njihovih štetnih učinaka u budućnosti.

Ne postoje dovoljno pouzdani i čvrsti dokazi da korištenje plastičnih boca uzrokuje rak. Ljudi uglavnom smatraju da postoje kemikalije u plastičnim ambalažama koje dolaze u dodir s hranom i pićima koja konzumiramo te tako uzrokuju rak. Iako postoje istraživanja koja su dokazala da putem proizvoda iz plastičnih pakiranja unosimo u organizam određene štetne kemikalije, smatra se da je korištenje plastičnih ambalaža sigurno zbog toga što je količina unesenih štetnih tvari izuzetno mala. Iste rezultate pokazala su i istraživanja u kojima se koristila plastika koja je nekoliko sati grijana na suncu

Nije dokazano da umjetna sladila povećavaju rizik od oboljevanja. Istraživanja koja su pokazala povezanost između korištenja umjetnih sladila i raka su provedena na životinjama, dok ona provedena na ljudima nisu dokazala navedenu tezu. Međutim, umjetna sladila mnogu prouzročiti druge popratne pojave zbog kojih ima smisla razmisliti o nužnosti njihove uporabe.

Zdrava prehrana je važna u smanjenju rizika nastanka zloćudnih tumora, ali izuzetno je važno i kako su neke inače zdrave namirnice tretirane tijekom proizvodnje. Tako primjerice nezdrave mogu biti prema podacima učinjenih analiza: jabuke (od svih uzoraka jabuka koje su prošle test, 99 posto pozitivno je na pesticide; sadrže i do 56 vrsta različitih kemikalija), breskve (čak 85,6 posto različitih vrsta breskvi na tržištu sadrži dvije ili više vrsta pesticida, sa 57 vrsta različitih kemikalija), nektarine (svaki uzorak uvezenih nektarina pozitivan je na neke vrste pesticida, a 90,8 posto njih sadržavalo je dvije ili više vrsta pesticida), jagode (u njima je otkriveno 13 različitih pesticida), grožđe (na jednom uzorku pronađeno je čak 15 vrsta pesticida), celer (kontaminiran sa 13 kemikalija), špinat (sadrži različite kombinacije pesticida), slatka paprika (gotovo 69,4 testiranih paprika sadržavalo je više vrsta pesticida), krastavci (tretirani s čak 68 različitih pesticida), cherry rajčice (jedan uzorak rajčica zagađen je sa 13 različitih kemikalija), grašak (jedan uzorak graška tretiran je sa 13 vrsta kemijskih sredstava), dok je krumpir prosječne težine imao više vrsta pesticida od bilo koje druge hrane.

Ne postoji prospektivna randomizirana studija koja bi potvrdila antitumorski učinak dijetetskih tretmana kao što su:

MAKROBIOTIKA („religijsko-filozofski pristup“ sa polu-vegetarijanskom prehranom), GERSON –dijeta (sirovo povrće + sokovi + enzimi + kava), ANN VIGMORE (dijeta sa sirovim povrćem), LIVINGSTONE-WHEELER (vakcinacija, dig.enzimi + vegetarijanska dijeta + vitamini + minerali), PAN D ARC (taheebo) : lapachol ima antitumorsku aktivnost ali i antikoagulantni učinak; HRSKAVICA MORSKOG PSA (protein ima antiangiogenični učinak ali oralni unos je neučinkovit), BREUSS (gladovanje)…

Definitivno je vrlo važno informirati se o svojoj bolesti jer informiranost pomaže u procesu liječenja. Ali, isto tako je važno birati prave izvore za informiranje i pokušati znanstveno provjeriti svaku dobivenu informaciju.
  • Prof.dr.sc. Sanja Pleština
  • Voditelj odjela za rijetek tumore pluća, Zavoda za tumore pluća i sredoprsja
  • Klinike za plućne bolesti Jordanovac
  • KBC-a Zagreb

Pristupnica